македонски | српски
Прва страна
Turizam
Tradicija
Zapisano
Slike
Markova mesta
Deciji Marko
strip


FRANJEVAČKI SAMOSTAN U FOJNICI


Fojnicki grbovnik, tako nazvan jer se od davnina čuva u Franjevačkom samostanu u Fojnici, jedini je i najstariji zbornik grbova koji je sačuvan na teritoriju Bosne i Hercegovine. Već 160 godina nastoji se odrediti vrijeme nastajanja ovog Grbovnika, jer se opravdano sumnja u točnost označene godine u Grbovniku (1340.). Različita su mišljenja o vremenu nastanka Fojničkog grbovnika. Ćiro Truhelka misli da je sastavljen koncem 15 stoljeĆa. Raički, Klaić, St. Novaković, Gleich i Vuletić - Vuksanović, zastupaju mišljenje da je sastavljen stoljeće kasnije - krajem 16 stoljeća. Mierzowski, Mošin i Solovjev, smatraju da je to prva polovica sedamnaestog stoljeća. Njihovo mišljenje dijeli i dr. Ivo Banjac.

Prvi koji je pisao o ovom Grbovniku bio je bosanski franjevac fra Ivan Franjo Jukić. Prvi puta 1842 godine u "Srpskom narodnom listu" iste godine u "Danici Ilirskoj", te 1851 u "Bosanskom prijatelju". Njegov rad nastavio je fra Ante Knezević u "Zvijezdi zadarskoj" 1863 godine. O grbovniku pišu: Vjekoslav Klaić, Franjo Racki, grof Stanislav Mierzowski, dr. Ćiro Truhelka, A. Solovjev idrugi. Engleski putopisac Artur Evans u svojoj knjizi "Kroz Bosnu i Hercegovinu u vrijeme bune 1875 godine" u svojim impresijama o fojnickom samostanu, kaže za Grbovnik, da je "možda najinteresantnija starina čitave Bosne". Fra Mijo Batinić, piše o Grbovniku: "Svakako mu sama vanština daje mnogo stoljeća života"



MRNJAVCI

Ovo prezime je nastalo od karakterističnih obiljezja za osobu a nosi podrugljiv sadržaj. To su izravni i posprdni osobni i obiteljski nadimci. Nadimak je uvijek stilski semantički prepoznatljiv, društveno verificiran, vezan uz osobu kojoj je nadjenut, nadimak može natkriliti osobno ime i prezime, slično kao pseudonim. Nadimci oslikaju objektivan portret ličnosti kao karikatura koja istice štogod bitno u osobi i to potencira do šaljivog. Mrnja-a / Mrnj-e / Mrnj-o te sufiks morfema-av(a)e - Mrnjavac. I danas ne postoji osoba u Prilepu koja nema svoj nadimak, jedna od posebnih i jedinstvenih karakteristika grada Prilepa.

Od osobnog imena Mrnjavac iz Lovreča po predaji je nastalo prezime Mmjavčevic što ga nosiše makedonski velikaši u XIV. stoljeću. Mrnjavci su doselili iz Lovreča u Brela pod Poletnicu istočno od Carevića (predio se i danas zove Mrnjavčeva polja), to odatle preselili a Donja Brela.

 

 


U knjizi "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE", fra Vjeko Vrcić na str. 140 piše: "Mrnjavci su starosjedioci na Lovreču. Po njima je i selo dobilo ime Mrnjavci. Nema ih u popisu izbjeglica 1686. za Bečkog rata prema Cetinji i moru. Ipak se sašuvalo pleme Mrnjavaca u Brelima. Vjerojatno nisu svi bježali već su se krili kod kuća od turskog zuluma. Imali su u prošlosti iz plemena uglednih fratara: fra Agustin Mrnjavcić gvardijan u Prološkom blatu 1710., fra Grgo 1715., fra Ilija umro 1758., a posljednji je Mrnjavac fra Pasko koji je umro 1801. Danas je ostalo samo ime predjela u kojem su živjeli, dok su se oni podijelili prema nadimcima. To su: Gavranovići, Šuličići, Kurevići, Tomaševići, Lugonjici, Žižani, Biškići, Pirkići, Antičići, Matkovi, Frankići i Zaradići. Kod diobe zemlje 1725. zemlju su dobile obitelji Mrnjavac: Abram s 11 čeljadi, Jure sa 13 čeljadi, Ante s 9 čeljadi (misli se na zemlju u Lovreču).

Prvi pisani trag u raspoloživim dokumentima o životu Mrnjavaca u Brelima pronašli smo u matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu. Te godine u Brelima su živjele dvije obitelji Mmjavaca, koje se vode: - pod brojem 102. Ilija Mrnjavac pok. Ante 45 godina Nikola, sin Ilije 14 godina Tomića, kći Ilije Matija, kći Ilije ukupno 4 člana - pod brojem 103. Grgo Mrnjavac pok. Ante 24 godine Jelena, žena Matija, kći pok. Ante ukupno 3 člana U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Mrnjavce susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata u dvama zaseocima, a objekti su bili upisani na imena: a) Carevići - Nikole (kuća i štala), b) Šopić - Grge i Nikole pok. Ilije. Prigodom popisa stanovništva iz 1948. godine u Republici Hrvatskoj Mrnjavci su živjeli u dvama naseljima, a u Brelima je živjelo 12 članova u 3 obitelji i činili su najbrojniju skupinu.

Mogućnost posete:

http://www.kralemarko.org.mk/default-mk.asp?section=contact

 

VLADARKA I PJESNIKINJA

Mlada i lijepa očeva ljubimica udala se za znatno starijeg Đurađa II Straćimirovića Balsića, gospodara Zete i Gornje Albanije. On je ženidbom sa "gospođa Lenom" učvrstio rodbinske veze sa srpskom vladajućom dinastijom (njena majka Milica bila je kći kralja Vukašina a Kraljević Marko bio joj je ujak).